Zašto se češemo?

Poznato je da češanje ustvari ne uklanja uzrok svrabeža, ali se ipak osjećamo bolje tokom tog čina, pa i ako pretjeramo i osjećamo bol. Zašto osjećaj ugodnosti prilikom češanja nadjačava svaki neugodan osjećaj? Odgovor je direktno u mozgu.

Čak i ako sebi prilikom češanja otvore krv, ljudi često imaju potrebu da se dalje češu. Naučnici su se upitali zašto, budući da time ustvari ne uklanjamo uzrok svrabeža.

Zbog toga su naučnici sa Univerziteta Wake Forest u Vinston Salemu, Sjeverna Karolina (SAD) našli 13 dobrovoljaca kojima su prilikom češanja mjerili aktivnosti u mozgu putem magnetne rezonancije. Dok je sprava pokazivala aktivnosti mozga, dermatolog, Gil Yosipovitch ili jedan od njegovih kolega je češao dobrovoljca u redovnim intervalima po nozi.

Prilikom pokusa se dokazalo da se kod određenih dijelova mozga smanji aktivnost prilikom češanja a kod nekih dijelova se i poveća.

Oni dijelovi mozga u kojima se aktivnost smanjuje su prednji i stražnji korteks. Prvi spomenuti dio je povezan sa averzijom protiv neugodne percepcije, a drugi je povezan sa sjećanjima. Aktivnost ovih regija u mozgu bila je najmanja u trenutku kada je češanje za dobrovoljca bilo najintenzivnije.

Što se tiče pojačanja aktivnosti, to se dešavalo u još dvije regije u korteksu. Ove regije su odgovorne za osjećaj bola i prisilno ponašanje što bi objasnilo, zašto mnogi ljudi ne mogu prestati sa češanjem i zašto je bol prilikom češanja tek na drugom mjestu po intenzitetu.

Češanje ne uklanja uzrok svrabeža, ali zaista umanjuje svrabež i to direktno u mozgu, zaključak je naučnika.

Uz pomoć ovih rezultata, naučnici se nadaju dobivanju lijekova koji će utjecati na isti način na regije u mozgu i koji će se moći uspješno koristiti kod pacijenata koji boluju od ekcema ili koji primaju dijalizu, što također može izazvati jači svrabež.

Povezane teme
Sposobnost da slušamo dvije stvari istovremeno je uglavnom nasljeđena Tvoja sposobnost da slušaš telefonsku poruku na jedno uho dok ti prijatelj priča u drugo uho i da shvatiš šta oboje kažu, je bitna komunikaciona sposobnost na koju jako utječu tvoji geni.
Spoznavanje pravog Da Vinci koda – šta se dešava u umjetnikovom mozgu Mozak umjetnika je najzanimljivije područje za ispitivanje. Jedan historičar umjetnosti sa Univerziteta East Anglia pridružio se snagama u istraživanju neuro nauka da bi razjasnio njene kompleksnosti.
Hipnoza reducira bol i troškove kod operacije karcinoma dojke Upotreba hipnoze kod operacije raka dojke smanjuje upotrebu anestezije, potrebne tokom operacije, jačinu bola zabilježenu nakon operacije, potrebno vrijeme i troškove, prema objavljenoj studiji.
Upoznavanje sa dječijim poteškoćama u govoru Po prvi put, nova studija je ispitivala kako jezičke poteškoće utječu na dječije sposobnosi razumijevanja i prepričavanja pripovjetki.
Utjecaj mirisa na procjenu simpatičnosti lica Znanstvenici su uspjeli dokazati da vanjski utjecaji poput mirisa utječu na to da li će nam lice koje u tom trenutku vidimo biti simpatično ili ne.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar