Viši kvocijent inteligencije nas uz to čini i spremnijima na rizik

Pretpostavimo da vam neko danas pokloni 100 eura – ili za godinu dana 150 eura: Koju svotu bi uzeli? Naučnici na Univerzitetu u Bonnu i Instituta za budućnost posla (IZA) su ovo pitanje postavili oko 1000 odraslih u Njemačkoj. Istovremeno su mjerili sa dvije različite metode kognitivne sposobnosti učesnika. Rezultat: inteligentni ljudi radije čekaju viši dobitak, nego da direktno uzmu svotu. Ovo je prvi put da se dokazala povezanost između inteligencije i strpljnja po pitanju novca. I spremnost upuštanja u rizik raste sa višom inteligencijom.

Tvoja sposobnost da slušaš telefonsku poruku na jedno uho dok ti prijatelj priča u drugo uho i da shvatiš šta oboje kažu, je bitna komunikaciona sposobnost na koju jako utječu tvoji geni, kažu znanstvenici instituta National Institute of Deafness and Other Communication Disorders (NIDCD), jednog od Nacionalnih instituta za zdravlje. Rezultat istraživanja ljudske genetike koji je objavljen u augustu 2007. bi mogao pomoći znanstvenicima da bolje razumiju opširnu i kompleksnu grupu poremećaja koji se zovu “auditory processing disorders (APD-s)” (smetnje u auditivnom procesiranju), u kojima individue s druge strane sa normalnim slušnim sposobnostima imaju poteškoće da shvate smisao zvukova oko njih.

Prema istraživanju koje je objavljeno 27.6.2007. u web izdanju medicinskog časopisa Američke akademije neurologije-Neurology je povezano to koliko često stari ljudi čitaju novine, igraju šaha ili se upuštaju u druge aktivnosti kojima naprežu mozak, sa širenjem Alzheimerove bolesti.