Po prvi put, nova studija je ispitivala kako jezičke poteškoće utječu na dječije sposobnosi razumijevanja i prepričavanja pripovjetki.

Zašto se osjećamo ambivalentno čak i kad su svi dokazi pozitivni

Potpuno je razumljivo ambivalentno osjećanje kada su prisutni i pozitivni i negativni dokazi. Međutim, ljudi se često osjećaju ambivalentno čak i kada su sve novosti dobre ili loše, koje proizilaze prije predviđenog konflikta. Prva empirijska demonstracija ove reakcije predstavljena je novoj studiji objavljenoj u junskom izdanju magazina "Consumer Research".

Upotreba hipnoze kod operacije raka dojke smanjuje upotrebu anestezije koja je potrebna tokom operacije, jačinu bola zabilježenu nakon operacije, potrebno vrijeme i troškove, prema studiji koja je objavljena 28.augusta u časopisu Journal of the National Cancer Institute.

Autistična djeca imaju kapacitet da razumiju druge ljude kroz stereotipe, kažu naučnici sa UCL (University College London). Istraživanje je pokazalo da autistična djeca mogu kao i drugi ljudi uočiti ponašanje koje je stereotipno, kao npr. spol i rasu, ako su to jedine dostupne informacije.

Potrošačka zbunjenost smanjuje značaj orginalnih brend imena, kaže studija

Da li ste ikad čuli za Kodak piano? A za Buick aspirin? Dok većina konzumenata može korektno zaključiti da ovi proizvodi nisu napravljeni u istoj kompaniji koja pravi kamere ili automobile, nova studija koja je objavljena u magazinu "Consumer Research" u septembru prezentira dokaze da dobro poznati naziv brenda je oslabljen postojanjem kopiranog brend imena - čak i u različitim kategorijama proizvoda. Proces je poznat kao oslabljeni zaštitni znak.

Ljudi imaju nevjerovatnu mogućnost da uče tokom života, bilo da uče za neki test u srednjoj školi ili se pripremaju za neki novi posao. Određeno vrijeme je često pokazatelj, koliko smo sposobni da efikasno naučimo nove informacije koje su značajne.

Umjetnikov mozak je najzanimljivije područje za ispitivanje. Jedan historičar umjetnosti sa univerziteta University of East Anglia pridružio se snagama u istraživanju neuro nauka da bi razjasnio njene kompleksnosti.

Novi dokument istraživača sa Oxford University i University of Illinois, Urbana-Champaign raspravlja o slikama u savremenom društvu i kulturi koje su važna forma pisanja. O ovoj temi pisano je u oktobru u sklopu magazina Consumer Research, njihova premisa je glasila da je masovna komunikacijska tehnologija kreirala “kulturalni razred” u kojoj je razvoj prvi zemaljski demokratski piktograf. Oni su podržali ovaj argument pomoću serije eksperimenata koji demonstriraju sposobnosti savremenih korisnika da čitaju slike, čak i apstraktne slike, kao testamenta značajnosti proizvoda.

Film koji osvoji nagradu kritike, najčešće pripada žanru drame, adaptiran prema knjizi koja je dobila nagradu, prema istinitoj priči u koju je uključen sam autor ili kad režiser radi i na svom vlastitom scenariju za film.
Nije neobičajno da neki film bude remake, komedija ili mjuzikl sa velikim buđetom da ima razinu PG-13, i mnogo projekcija, da samo prvoj sedmici postigne ogromnu zaradu, a da ne dobije nagradu za najbolju pjesmu iako će takav film vjerovatno imati odličan rezultat.

Ponekad je bolje saslušati savjet drugih nego vlastito mišljenje iako imate osjećaj da sve držite pod kontrolom. Ne pridržavaju se samo ljudi ovog savjet nego čak i ribe, dokazali su ekologisti Jörgen Johnsson i Fredrik Sundström sa Univerziteta u Göteborg-u, Švedska, u magazinu Etnologija.

Prethodne studije pronašle su vrlo malu korelaciju između profesionalnog mišljenja i mišljenja obične populacije, vezano za kulturna dešavanja kao npr. film. Ova studija je postavila hipotezu da obični ljudi nemaju “dobar ukus.” Međutim nova studije sa istraživačima sa Columbia University i Boccini University, Italija, raspravljaja o tome da kada se provodi ispitivanje dešava se da isptanici pokažu često bolji ukus na testu za razliku od njihovog stvarnog ukusa.

Studije koje su vršene na štakorima otkrile su potpuni potencijal nove klase antidepresiva, čiji se rezultat osjeti nakon samo nekoliko dana tretmana, u suprotnosti od sadašnjih lijekova čiji tretman zahtjevaja više sedmica liječenja. Istraživaći kažu da se nadaju da će njihova otkrića podstaći razvoj novih antidepresivnih lijekova, koja bi doprinjela bržem početku kliničkih testiranja.

Da li se sjećate gdje ste tačno bili kad ste čuli za teroristički napad 11. septembra? Vaš odgovor vjerovatno će biti potvrdan, a upravo zbog takvih odgovora istraživaći su počeli razumjevati zašto ljudi bolje pamte neprijatne događaje, jedan od razloga je u tome što takvi događaji ostavljaju veći emocionalni teret.

Viši kvocijent inteligencije nas uz to čini i spremnijima na rizik

Pretpostavimo da vam neko danas pokloni 100 eura – ili za godinu dana 150 eura: Koju svotu bi uzeli? Naučnici na Univerzitetu u Bonnu i Instituta za budućnost posla (IZA) su ovo pitanje postavili oko 1000 odraslih u Njemačkoj. Istovremeno su mjerili sa dvije različite metode kognitivne sposobnosti učesnika. Rezultat: inteligentni ljudi radije čekaju viši dobitak, nego da direktno uzmu svotu. Ovo je prvi put da se dokazala povezanost između inteligencije i strpljnja po pitanju novca. I spremnost upuštanja u rizik raste sa višom inteligencijom.