Zvijezde u galaksiji su u biti analogne ljudima: tokom prve faze njihovog postojanja one narastu brzo, nakon čega se u većini galaksija odvija zvjezdana kontrola rađanja. Zahvaljujući novoj opservaciji holandskog astronoma po imenu Mariska Kriek uz pomoć ”Gemini” teleskopa na Havajima i ”Very Large Telescope” (VLT) u Čileu, sada je poznato da je dio velikih galaksija već prestao formirati nove zvijezde kada je svemir još bio u drugom stadiju razvoja, prije 3 biliona godina. Astronomi sumnjaju u to da su crne rupe nastale utjecajem ovih zastoja u natalitetu.

Hemijski otisak prsta planeta koje su nestale upućuju nas na zaključak da planete slične Zemlji nisu rijetkost u svemiru. Osim toga, ti otisci mogu nam dati ključ o tome kako bi mogao da izgleda naš Sunčev sistem nakon što Sunce umre i postane bijeli patuljak za nekih pet milijardi godina pa nadalje.

Institut Max-Planck za fiziku svemira razvija rendgenski teleskop eRosita / Agencija za let u svemir (DLR) podržava projekat sa 21 milijun eura

Ona se ne vidi, ne osjeća se – a ipak je toliko jaka da proširuje univerzum: Radi se o do sada uglavnom neistraženoj mračnoj energiji. Za ovom tajanstvenom materijom će rendgenski teleskop eRosita (extended Roentgen Survey with an Imaging Telescope Array) tragati od 2011.

Nova mjerenja pokazuju razlike veličine više milimetara

Odstupanje nije veliko, ali ipak značajno: geodeti Univerziteta u Bonnu su u dugogodišnjem internacionalnom kooperacijskom projektu nanovo izmjerili Zemlju. Plavi planet je po tome ispao nekoliko centimetara manji nego što se smatralo do tada. Rezultati su na primjer važni zbog toga da bi se moglo dokazati podizanje morske razine koje je uvjetovano klimom. Sada su rezultati izašli u “Joural of Geodesy”.