Studije pokazaju da ljudi bolje pamte neprijatne događaje za razliku od prijatnih

Da li se sjećate gdje ste tačno bili kad ste čuli za teroristički napad 11. septembra? Vaš odgovor vjerovatno će biti potvrdan, a upravo zbog takvih odgovora istraživaći su počeli razumjevati zašto ljudi bolje pamte neprijatne događaje, jedan od razloga je u tome što takvi događaji ostavljaju veći emocionalni teret.

U augustu o ovom problemu pisalo je u magazinu Asocijacije za naučnu psihologiju, psihologa iz Bostona, Elizabeth Kensinger i saradnici objasnili su kada se emocije najčešće smanjenu, pa se upravo zbog toga i nezadržavaju u našoj memoriji.

Istraživanje Elizabeth Kensinger pokazuje bilo da je neki događaj prijatan ili neprijatan kritička determinanta događaja kojeg se sjećamo je tačna, ali neprijatan događaj pamtimo sa više detalja nego neki prijatni događaj.

Naprimjer, kada vidimo na cesti čovjeka sa pištoljem, prije ćemo zapamtiti detalje vezane za pištolj, nego detalje koji su se u to vrijeme odvijali u neposrednoj blizini. Functional Magnetic Resonance Imaging (fMRI), studije su pokazale da se u vrijeme neprijatnih događaja u mozgu povećava čelijska aktivnost u području emocionalnih procesa.

Orbitofrontalni korteks i amygdala su najznačajnija područja u mozgu za emocionalme procese, pa zbog postoji veća vjerovatnost da će osoba prije zapamtiti bitne detalje vezane za emocionalne aspekte neprijatnih događaja, kao npr. tačan detalje kada se pojavio čovjek sa pištoljem.

Kensinger također govori o efektima prepoznavanja neprijatnih emocija koje ostavljaju trag u našoj memoriji, u nekim slučajevima takvi emocionalni tragovi mogu nam spasiti život, usmjeravajući nas na pravi put, tako što ćemo u buduće nastojati izbjegavati takve neprijatne događaje. “Ovakva pomoć nam pruža osjećaj sigurnosti u okviru razvoja” kaže Kensinger. “Logično je da naša pažnja bude usmjerena na potencijalnu prijeteću informaciju.”

Ova vrsta istraživanja je pomogla u boljem razumjevanju lične memorije i validne procejne očevidnog svjedočenja. Kensinger također vjeruje da ovo istraživanje može pomoći kod ublažavanja simptoma posttraumatskog stresnog poremečaja.

Povezane teme
Posttraumatski stresni poremećaj PTSP nastaje kao posljedica stresa, kojem smo svakodnevno izloženi, na poslu, u saobraćaju, pa čak i u okviru porodice.
Kod starijih žena koje imaju problema sa pamćenjem postoji veći rizik od noćnog nespavanja Starije žene kod kojih je pamćenje oslabljeno za razliku od žena kod kojih nije došlo do opadanja kognicije nemaju problema da zaspe i spavaju tokom noći.
Kod žena kofein može zaštititi pamćenje Kofein može pomoći starijim ženama da zaštite svoje vještine koje su vezane za mišljenje, prema studiji koja je objavljena 7. augusta u medicinskom magazinu Američke Akademije Neurologije.
Unilever povezuje dodatne nutrijente sa poboljšanim učenjem kod djece Evropski znanstvenici su demonstrirali da prehrana može poboljšati učenje i pamćenje kod djece školske dobi.
Kako održavati mozak u dobroj formi Već nakon nekih 25 godina, mozak sporije funkcionira. Na ovaj način se počinje brže zaboravljati, teže pamtiti. Psiholozi to objašnjavaju time što čovjek jednostavno ne može zapamtiti toliko toga.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar