Predodređeni za varanje?

Živimo u vremenu koje nas preplavljuje seksualnim skandalima, a preljub je danas postao nešto „normalno“. Debate o pitanjima korjena i prirode naših odluka koje donosimo, sve više prerastaju u debate o genetskoj određenosti slobodne volje.

Dobro je poznato da kod ljudi promjena u osjećaju za odgovornost može promjeniti i njihovo ponašanje.

A šta bi bilo kada bi ljudi počeli vjerovati da je njihovo ponašanje neizbježan produkt uzročno-posljedičnog lanca koji je van njihove kontrole – predodređena sudbina, neovisna od slobodne volje?

Do sada, fatalistička uvjerenja i neetičko ponašanje nisu bili naučno istraženi.

Prve korake su učinili psiholozi, Kathleen Vohs (Univerzitet u Minesoti) i Jonathan Schooler (Univerzitet British Columbia) sa dva eksperimenta koja su sproveli.

U prvom eksperimentu, oni su dali skupini studenata testove iz matematike. Zadaci su se prikazivali na kompjuteru, a studentima je rečeno da se zbog kompjuterske greške rješenja pojavljuju na ekranu odmah nakon što se prikaže zadatak. Studenti bi trebali pritiskom na tipku „space“ da uklone rezultat.

Naučnici su u ovom eksperimentu posmatrali, da li će studenti sami rješavati zadatke ili će se služiti „kompjuterskom greškom“.

Naravno, Vohs i Schooler su prije ovog eksperimenta određenim metodama provjerili uvjerenja studenata vezana za slobodnu volju.

Neki su bili mišljenja da nauka opovrgava postojanje slobodne volje i da je to samo iluzija dok drugi nisu bili tog mišljenja.

Rezultati su bili jasni: oni sa slabijim uvjerenjem o mogućnosti kontrole vlastite sudbine su bili skloniji varanju (kada su bili u prilici) u odnosu na one koji misle da mogu kontrolisati vlastite živote.

U drugoj studiji su ponudili drugačiju vrstu prevare: Studenti su bili podvrgnuti teškom kognitivnom testu. Nakon toga su rješavali niz problema bez nadgledanja i ocjenjivali su sami sebe. Za svaki tačan odgovor su sebe „nagradili“ jednim američkim dolarom, a da bi ih sakupili, morali su prijeći sobu i gomilati ih u smeđu kovertu.

Kao i u prvom, rezultati drugog eksperimenta su bili očiti. Ljudi sa većom vjerom u svoju slobodnu volju su imali mnogo manje sklonosti za krađu od onih čija je vjera u slobodnu volju manjkava.

Povezane teme
Vjera i zdravlje bi trebali biti povezani Istraživanje je pokazalo da su vjerovanje i duhovnost povezani sa pozitivnim fizičkim i mentalnim zdravljem; međutim, većina studija se fokusirala na osobe sa smrtnim oboljenjima.
Čimpanze pametnije od ljudi? Na japanskom univerzitetu u Kyotu su naučnici utvrdili da čimpanze brže pamte kombinacije brojeva nego ljudi.
Majmuni znaju sabirati Nakon što su čimpanze dokazali da redoslijed brojeva brže pamte nego ljudi, evo još jedno iznenađenje: rezus majmuni mogu sabirati brojeve i to gotovo brzo i precizno kao ljudi.
Fenomen: vrijeme Naučnici će vam reći da vrijeme nije otkucavanje sata, mjerenje dana, sednice, mjeseca, godine, desetljeća... Ali šta je vrijeme ustvari i da li se uopšte može izmjeriti?
Korisnici mobitela se osjećaju sigurnije Studija urađena u Ohio-u je dokazala da se studenti sigurnije osjećaju kada je uz njih mobitel, što ustvari povećava opasnost od zločina i nesreća. Pogotovo kod žena je ovaj osjećaj sigurnosti opasan.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar