Pametniji mozgovi filtriraju informacije bolje

Pametniji mozgovi filtriraju informacije bolje

27.05.2013

Naučnici su jednostavnim testom došli do značajnih rezultata kada je u pitanju veza između inteligencije i doživljavanja okoline. Međutim, rezultati su iznenadili i same naučnike. Inteligentniji mozak, naime brže doživljava važne pokrete, dok potencijalno nevažne isfiltrira.

Poznato je da su testovi inteligencije zbog verbalne komponente do sada bili ograničeni, na primjer na govornike jednog maternjeg jezika i samim time nisu toliko sigurni u određivanju kvocijenta inteligencije. Naučnici testiraju međutim i druge metode određivanja kvocijenta inteligencije. Jedan od njih je vizuelno filtriranje informacija.

Naučnici sa univerziteta „University of Rochester“ testirali su tvrdnju iz 19. st. da ustvari postoji veza između inteligencije i doživljavanja okoline. Da bi saznali, koliko su tadašnji psiholozi eventualno bili upravu, doveli su 53 ispitanika, kojima su na uobičajeni način prethodno testirali kvocijent inteligencije. Zatim su ispitanicima puštali snimke vertikalnih crno-bijelih pruga, koje su se kretale lijevo ili desno. Težina testa se međutim odnosila na to da su pruge nekada bile postavljene unutar malih polja koja je bilo teže primjetiti od većih polja, skoro veličine ekrana. Također su mijenjali vrijeme pojedinačnih prikaza.

Kao očekivano, ispitanici sa većim kvocijentom inteligencije brže su registrovali pruge i njihovo kretanje unutar malih polja i kod manjih vremenskih razmaka. Međutim, ono što naučnici nisu očekivali jeste da su upravo ti isti ispitanici imali vidljivo lošije rezultate kad se radilo o praćenju naizgled lakšeg zadatka: praćenja pruga u poljima skoro veličine ekrana. Naučnici naime jesu očekivali lošije rezultate kod većih polja kod svih ispitanika, što se objašnjava time da mozak općenito velike kontrastne površine registruje kao pozadinu i ignoriše ih, čekajući na manje, bitnije detalje. Međutim, znatno lošije rezultate kod inteligentnijih ispitanika nije nitko očekivao.

Naučnici su ovu pojavu naknadno objasnili činjenicom, da se inteligencija odnosi i na sposobnost da mozak što ranije razlikuje manje bitne od više bitnih sadržaja, te bolje funkcioniše kod zahtjevnijih zadataka. To također ne znači da inteligentnije osobe imaju bolju vizuelnu percepciju. Cijena toga jeste teže prepoznavanje naizgled jednostavnijih podražaja. Drugim riječima, mozak kod inteligentnijih osoba konzekventnije potiskuje manje bitne sadržaje, da bi napravio mjesta za suštinske sadržaje. Pri tome nije u prvom planu bitno vrijeme koje mu je potrebno da bi prepoznao vizualne podražaje, nego je bitna sposobnost, da se u okolini filtriraju bitniji podražaji od manje bitnih. Moglo bi se, prema naučnicima koji su radili na eksperimentu, tvrditi da je inteligentniji mozak jednostavno izbirljiv.

Rezultati ispitivanja pokazali su da korelacija između inteligencije i rezultata po pitanju većih polja sa prugama iznosi 71 posto, što otprilike odgovara rezultatima uobičajenih testova inteligencije. Naučnici se nadaju da će ovaj jednostavan test u budućnosti pridonijeti poboljšavanju testova inteligencije koje imamo na raspolaganju.

Dobre Kalorije Liječenje prirodnim putem - Prirodni preparati za njegu i higijenu Recepti i savjeti za svaku kuhinju - Gastrofan