Novootkriveni rasjed u Jadranskom moru!

Geolozi su do sada smatrali da su se Dinaridi i s njima Dalmatinska otočja već prije 20 milijuna godina prestali kretati. Kako stvari stoje, to svoje ubjeđenje će morati promjeniti.

Naime, istraživači sa Univerziteta u Arizoni u saradnji sa Zagrebačkim Sveučilištem i Hrvatskim Geodetskim Institutom su ustanovili da u Jadranskom moru, sjevernozapadno od Dubrovnika, postoji rasjed u dužini od oko 200km.

Taj rasjed je na granici Euroazijske i Afričke ploče. Brzina kojom se kreću ploče je oko 1mm u godini. Iako u ovom dijelu (podvodnom dijelu oko brazde) nije bilo značajnijih zemljotresa u posljednjih 2000 godina, potrebno je te stvari ponovo rekalkulisati.

Podaci će biti od velikog značaja za Hrvatsku, Crnu Goru, Albaniju i Italiju.

Richard Bannett, vođa istraživanja kaže: «Jadran neće biti uvijek kao što je sada. Talijanska obala se približava Balkanskoj brzinom od 4mm u godini. Za nekih 50 do 70 milijuna godina ove dvije obale će se spojiti.»

Bannett je inicijalno proučavao Apenine i shvatio je da mu treba više podataka o Dinaridima. „Oni su slabo istraženi“, kaže Bannett, “prije svega zbog političkih zavrzlama koje se vežu za balkanski prostor“.

Sada se proučavanjem Dinarida došlo do interesantnih spoznaja.

Kretanja kopna se mjere na osnovu antena koje se postave na različite punktove i promatra se njihov međusobni položaj. Jednu takvu antenu možete vidjeti na slici dolje koja je postavljena na otoku Hvaru.

Slične teme
Upozorenje: razina Mediteranskog mora raste Znanstvenici u Španjolskoj upozoravaju da razina Mediteranskog mora raste i da bi se mogla povećati za pola metra u idućih pedeset godina.
Klizeće gromade na Racetrack Playa-i Jedna od interesantnijih misterija Doline smrti u Nacionalnom parku je klizeće kamenje na Racetrack Playa-i. Iza kamenja se može naći dugi klizeći trag. Nekako je ovo kamenje kliznulo niz suhu površinu.
Zemljotresi Zemlje koje su najčešće pogođene zemljotresima su Čile, Japan, Indonezija, a najizrazitija zona je u Pacifičkom vatrenom krugu i u mediteransko–alpsko–himalajskom. Međutim, zemljotresa ima i kod nas.
Atlantida Platonova priča o Atlantidi i opis njene tragične propasti, tokom mnogih stoljeća smatrani su legendom.
More od lave u unutrašnjosti Zemlje Francuski znanstvenici pretpostavljuju da je Zemlja u unutrašnjosti nekada imala more od lave koje se s vremenom ohladilo i danas čini tvrdo jegro Zemlje.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar