Naučnici otkrili meteorite na Antarktiku

Nakon dva mjeseca boravka na Antarktiku, njemački naučnici su pronašli meteorit težak 31 kilogram. Pored njega je pronađeno i 15 manjih meteorita veličine oko 1,5 kilogram. Da li će meteorit otkriti neke tajne iz ranog perioda Sunčevog sistema?

U zadnjih 20 godina se nije pronašao meteorit ove veličine. Čak 31 kilogram je težak a sastoji se od željeza. Pored njega su pronađeni manji meteoriti (15) u veličini od nekih 1,5 kilograma.

Nakon dva mjeseca boravka na temperaturi od -30 C, njemački naučnici su se vratili kući – zadovoljni.

Jedan od glavnih razloga ekspedicije je bila teza naučnika da se upravo na ovom mjestu lako mogu pronaći meteoriti, na visini od 2000 metara nadmorske visine.

Veći meteorit je atrakcija, ne uzimajući čak u obzir njegovu težinu. Naime, željezni meteoriti su prava rijetkost, pošto je 95% svih meteorita od kamena, 4% od željeza a ostatak se sastoji od raznih mješavina.

Moguće je da je izvorno ovaj meteorit bio do deset puta veći, prije nego što je ulaskom u Zemljinu atmosferu izgorio i izgubio veliki dio mase (60% - 90%), kao što se to inače dešava sa meteoritima pri padu na Zemlju.

Naučnici pretpostavljaju da su pronađene gromade ležale do nekoliko hiljada godina u ledu, što će razni testovi pokazati.

Željezni meteorit je nekada bio jezgro gromade u pojasu asteroida Sunčevog sistema koja se nekad istopila. Tokom topljenja, teže komponente poput željeza tone u jezgro. Ako u pojasu asteroida koji se nalazi između Marsa i Jupitera dođe do sudara gromada, ta tijela se raspadnu i dospiju u neku drugu putanju. Neki od njih tek milione godina poslije mogu udariti i na Zemlju. Većina ih pak sagori u padu kroz atmosferu. “Preživjeli” se često izgube u okeanu, gdje ih vlažnost uništi ili ih laici nikada ne uspiju razlikovati od ostalog kamenja, pa ostanu negdje na putu.

Najbolje meteoriti naravno ostaju očuvani pod ledom Antarktika. Tu se čak s vremenom i sakupe na jedno mjesto u ledu i izbace s vremenom na površinu.

U zonama, gdje led iz dubine izbija na površinu se najlakše i otkrivaju, budući da više i nisu prekriveni ledom. Led, koji ovdje izbija na površinu je uglavnom veoma star i na određenim mjestim sa sobom na površinu gura ostatke iz svemira.

Ovaj fenomen je doduše poznat tek nekoliko decenija. Godine 1969. su japanski naučnici pronašli devet meteorita na jednom mjestu. Analize su dokazale da se ne radi o dijelovima iste gromade, nego o devet sasvim različitih meteorita i ova pojava je naučnicima predstavljala zagonetku. Sljedećih godina je pronađeno više takvih meteorita, što je i njemačke naučnike potaklo na potragu za meteoritima na Antarktiku.

Povezane teme
Planeti nalik Zemlji su možda formirani i oko drugih zvijezda Hemijski otisak prsta planeta koje su nestale upućuju nas na zaključak da planete slične Zemlji nisu rijetkost u svemiru.
Kakav će biti smak svijeta? Internacionalni tim astronoma je korak bliže u odgovoru na pitanje, Da li će kraj svijeta biti sa eksplozijom ili gašenjem sunca?
Zemlja iz Svemira: Rađanje sante leda Ova animacija koja obuhvata slike koje su dobijene pomoću radara - ASAR, pokazuje na koji način dolazi do lomljenja ogromne sante leda od glečera „Pine Island Glacier” u zapadnom dijelu Antartika.
Arktički led se otapa brže nego što je bilo predviđeno Ovo ljeto je imalo grozne posljedice na Arktiku pa čak i Grenland. Otopilo se daleko više leda nego što je po IPCC-u bilo predviđeno da će se otopiti.
Da li je lisica bolji pas? Zoolozi u Sibiru su uspjeli uzgojiti pitomu lisicu. Ono što su dobili, bila je životinja koja pokazuje čak više povjerenja prema ljudima nego pas.