Klizeće gromade na Racetrack Playa-i

Jedna od interesantnijih misterija Doline smrti u Nacionalnom parku je klizeće kamenje na Racetrack Playa-i. Iza kamenja se može naći dugi klizeći trag. Nekako je ovo kamenje kliznulo niz suhu površinu.

Neke od ovih gromada teže i do nekoliko stotina kilograma. Postavlja se vrlo izazovno pitanje: "Kako se pomjerilo?".

Istina je: Niko nije siguran kako se ovo kamenje pomjerilo - iako je nekolicina ljudi ponudila jedostavna objašnjenja. Razlog zbog kojeg je njihovo pomjeranje ostalo misterija: Niko ih nikad nije vidio kako se kreću!

Racetrack Playa je presušeno jezero koje je skoro perfektno ravna površina i skoro uvijek suha. Dugo je oko 4 kilometra i oko 2 kilometra široko. Površina je pokrivena blatom i sedimentima koji se sastoje uglavnom od mulja i gline.

U ovom području je klima suha. Količina padavina je samo nekoliko centimetara godišnje. Kakogod, kad pada kiša, strme planine koje okružuju Racetrack Playa-u proizvode velike bujice koje suhu površinu pretvaraju u široko plitko jezero. Kad je mokra, površina se pretvara u mekano i vrlo klizavo blato.

Tragovi brazda ukazuju na to da se kamenje pomjera u vrijeme kad je površina Racetrack Playa-e mekana i blatnjava. Nedostatak tragova u blatu oko pomjerenog kamenja isključuje mogućnost da je kamenje pomjereno od strane ljudi ili životinja.

Omiljeno objašnjenje su obilni vjetrovi koji pušu jogozapad-sjeveroistok preko Racetrack Playa-e u paralelnom pravcu sa tragovima koji ostaju iza pomjerenog kamenja. To je jak dokaz da je vjetar primarni pokretač ili da je u najmanju ruku uključen u kretanje kamenja.

Jaki naleti vjetra potiču kamenje na pomjeranje. Kad se jednom pokrene, vjetar mnogo manjeg intenziteta može održati kamenje u pokretu dok se kliže niz blato. Zakrivljene brazde objašnjavaju pravac vjetra ili način na koji se vjetar odbija od nepravilno oblikovano kamenje.

Nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli Racetrack Playa-u prekrivenu tankim slojem leda. Jedna od ideja bila je da se voda oko stijena zaledi i tada vjetar koji puše, povuče zaleđenu stijenu.

Neki istraživači su pronašli podudarne tragove na više stijena, što dodatno potvrđuje ovu teoriju. U svakom slučaju, transport velike ledene površine mogao bi ostaviti drugačije tragove koji u ovom slučaju nisu nađeni.

Sva najbolja objašnjenja uključuju vjetar kao pokretača kamenja. Ostaje pitanje, da li se jednostavnu kližu niz ledenu podlogu ili se kotrljaju niz blato? Vjerovatno je svaka od ovih metoda odgovorna za kretanje stijena.

Ali će priča sigurno ostati interesantnija ukoliko se pravi odgovor nikada ne pronađe!

Slične teme
Misteriozna građevina Već oko sto godina putnici i istraživači su pokušavali da razrješe zagonetku oko Chankillo u Peruu, drevne monumentalne građevine koja se nalazi u zabačenim djelovima pustinje, smještena oko 250 milja sjeverno od Lime.
Kameni svjedoci vremena Ni život ni smrt ne pripada meni, ja sam tek onaj koji je u sjeni onog što u vremenu se ovremeni.
Atlantida Platonova priča o Atlantidi i opis njene tragične propasti, tokom mnogih stoljeća smatrani su legendom.
Zemljotresi Zemlje koje su najčešće pogođene zemljotresima su Čile, Japan, Indonezija, a najizrazitija zona je u Pacifičkom vatrenom krugu i u mediteransko–alpsko–himalajskom. Međutim, zemljotresa ima i kod nas.
More od lave u unutrašnjosti Zemlje Francuski znanstvenici pretpostavljuju da je Zemlja u unutrašnjosti nekada imala more od lave koje se s vremenom ohladilo i danas čini tvrdo jegro Zemlje.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar