Inteligentne osobe su strpljivije po pitanju novca

Viši kvocijent inteligencije nas uz to čini i spremnijima na rizik

Pretpostavimo da vam neko danas pokloni 100 eura – ili za godinu dana 150 eura: Koju svotu bi uzeli? Naučnici na Univerzitetu u Bonnu i Instituta za budućnost posla (IZA) su ovo pitanje postavili oko 1000 odraslih u Njemačkoj. Istovremeno su mjerili sa dvije različite metode kognitivne sposobnosti učesnika. Rezultat: inteligentni ljudi radije čekaju viši dobitak, nego da direktno uzmu svotu. Ovo je prvi put da se dokazala povezanost između inteligencije i strpljnja po pitanju novca. I spremnost upuštanja u rizik raste sa višom inteligencijom.

Ispitivači su osobama koje su prisustvovale tom testiranju dali 100 eura u ruku. Učesnici su taj novac mogli direktno staviti u džep. Mogli su ga međutim i uložiti u banku sa zagarantovano stalnom kamatom. Od 100 eura je na primjer moglo nastati 105, 120 ili 150 eura.

U jednom eksperimentu su ispitanici trebali odlučiti koliko visoka bi trebala biti svota u jednoj godini da bi se sa njihovog stajališta isplatilo čekati kasniju isplatu. Ideja koja se krila iza toga: Što je neko nestrpljiviji, to mu je viši izazov potreban da bi uzeo u obzir dvanaestomjesečno čekanje. Sličnim testiranjem su znanstvenici odredili spremnost ispitanika da se upusti u rizik. Uz to su ispitanici absolvirali dva različita testa inteligencije. “Što su testne osobe inteligentnije, to su bile strpljivije i spremnije na rizik”, zaključio je bonnski ekonom profesor dr. Armin Falk nakon dobivenih rezultata.

Ali da li zaista postoji direktna veza između kognitivnih osobina i određenih karakteritika osobnosti? Da li je pak povezanost zakompliciranija? Moguće je i da osobe sa manjim kvocijentom inteligencije zarađuju manje novca i da će na osnovu financijskih briga prije prihvatiti 100 eura. Falk je sa svojim kolegama, dr. Thomas Dohmen, dr. Uwe Sunde, dr. David Huffman sa IZA doduše dokazao da povezanost između strpljenja i kognitivnih sposobnosti i tada vrijedi kada se uzmu u obzir i faktori prihoda. „I drugi indirektni utjecajni faktori otpadaju nakon naše analize kao objašnjenje“, naglasio je znanstvenik ekonomije.

Inteligentnima je duplo bolje

Umjesto toga su inteligencija, strpljenje i spremnost na rizik očito usko povezani i to vjerovatno s dobrim razlogom: Da bi se neki rizik dobro procjenio ili da bi se išlo uspješnom strategijom duže vrijeme, moramo biti u stanju da otkrijemo povezanosti. „Kome ova sposobnost nedostaje, taj se možda bolje snalazi sa motom ‚bolje ptica u ruci nego golub na grani’ „, rekao je Falk.

Ko je međutim inteligentan, taj je sudeći po bonnskoj studiji odmah u duploj prednosti: S jedne strane može dalje stići sa svojim kognitivnim sposobnostima nego manje inteligentni vršnjaci. S druge strane je po pravilu spremniji na rizik i strpljiviji – dvije sposobnosti koje po studiji dodatno pridonose poslovnom uspjehu.

Povezane teme
Nema fer igre kod čimpanzi U igri ultimatuma akter 1 dobija određenu sumu novca. Može ga dijeliti s akterom 2. Ako akter 2 prihvati novac, obojica određenu svotu novca nose kući; a u slučaju da odbije, niko ne nosi ništa.
Šizofrenija Danska studija je sada otkrila nekoliko mogućih razloga šizofrenije. Najveću opasnost su uočili u periodu trudnoće, dok je dijete još u utrobi majke koja boluje od gripe.
Da li je topla voda štetna Tvrdnja da je topla voda iz česme štetna je više kao neka vrsta mita, mada naučnici kažu da je istinita.
Krvno srodstvo – više potomaka? Islandska studija farmaceutske firme, DeCode je dokazala da parovi koji su u srodstvu, tj. u trećem i četvrtom koljeno, imaju više potomaka.
Kako se može smanjiti rizik od raka Istraživanja njemačkog Instituta Robert Koch su zabrinula njemačke liječnike. Postoje međutim načini na koje svaki pojedinac može smanjiti rizik od obolijevanja od raka.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar