Uspješan početak ozloglašenog projekta

Jučer je u 10.28h prvi snop protona proletio kroz svih 26,7 kilometara od kojih se sastoje cijevi LHC-a, najveće mašine koju je čovjek ikada napravio. Prva tri kilometra je snop prošao već u 9.33h što znači da je početak projekta bio daleko bolji od očekivanog. Naime, očekivalo se da će protonima trebati nekoliko sati dok prijeđu svoj put od skoro 27 kilometara.

Naučnici pričaju o najvećem eksperimentu iz fizike bez kojeg već duže vrijeme fizika faktički stoji na jednom mjestu.

“Već sto godina radimo sa teorijom relativiteta i kvantnom mehanikom – ali 20 godina stojimo na jednom mjestu”, rekao je Jürgen Schuhkraft, njemački fizičar. On ovaj eksperiment poredi sa situacijom prije 100 godina, kada su teorija relativiteta i kvantna mehanika okrenuli pogled svijeta. Nešto slično tome ovaj fizičar očekuje i od Cerna u budućnosti.

U proteklim decenijama pojavila su se pitanja poput: Kako je nastao svemir? Šta su tamna materija i tamna energija? Postoji li Higgsov bozon? Treba li fizika nove teorije kao takozvanu supersimetriju?

Na ova pitanja bi sada LHC mogao dati odgovore.

Jučerašnje spektakularno lansiranje protona kroz cijev je kod fizičara probudilo ogroman entuzijazam.

LHC još uvijek ne ide punom brzinom i snop još uvijek nije fokusiran ali uspješan početak obećava plodne rezultate projekta u kojem će se protoni ubrzati do skoro brzine svjetlosti iduće godine. Trenutna masa protona iznosi samo petinu planirane mase koju će protoni imati prilikom sudara.

Ubrzanje će ići korak po korak. Ustvari se u LHC-u još uvijek nije ubrzalo ništa jer protoni kroz cijev putuju brzinom od 450 GeV i to je tačno onoliko energije koliko je potrebno da protoni uopšte krenu kroz cijev.

Cilj je ubrzati protone do 5 TeV u sljedećim sedmicama. Krajnji cilj je brzina od 7 TeV u oba smjera kada će se protoni sudarati brzinom od 99,9999991 posto brzine svjetlosti. Ovom brzinom se čestice nikada ranije ni u jednom eksperimentu nisu sudarale.

Naučnici se nadaju da će ova brzina sudara biti dovoljna da raspali vatru Velikog praska čije proučavanje i jeste cilj eksperimenta u Cernu.

U budućih 15 godina se naučnici nadaju da će doći do spektakularnih saznanja na polju fizike. Trenutni direktor Cerna, Robert Aymar izjavio je da ovaj eksperiment nastavlja “tradiciju ljudske znatiželje koja je stara koliko i samo čovječanstvo.”

Povezane teme
Planeti nalik Zemlji su možda formirani i oko drugih zvijezda Hemijski otisak prsta planeta koje su nestale upućuju nas na zaključak da planete slične Zemlji nisu rijetkost u svemiru.
Baby bum i kontrola rađanja u svemiru Zvijezde u galaksiji su u biti analogne ljudima: tokom prve faze njihovog postojanja one narastu brzo, nakon čega se u većini galaksija odvija zvjezdana kontrola rađanja.
Zemlja iz Svemira: Rađanje sante leda Ova animacija koja obuhvata slike koje su dobijene pomoću radara - ASAR, pokazuje na koji način dolazi do lomljenja ogromne sante leda od glečera „Pine Island Glacier” u zapadnom dijelu Antartika.
Smanjujemo li vijek svemiru promatrajući ga? Zvuči bizarno, ali možda je i istinito: Teorija dvojice američkih fizičara tvrdi da su znanstvenici promatranjem jedne supernove u 1998. godini skratili egzistenciju svemira.
Ultra-mikroskop Jedinstven elektronski mikroskop je prikazan javnosti u STFC Darensbury Laboratoriju. Ovaj mikroskop će naučnicima omogućiti proučavanje atoma u materijalima na način kao nikada do sada.