Grenland zbog globalnog zatopljenja dobija ubrzano na visini

Kako se zbog globalnog zatopljenja led u Grenlandu godišnje topi daleko brže nego što je to godišnje bilo uobičajeno, ovaj otok sve više dobija na visini.

Na prvi pogled zvuči možda nelogično, ali je u pitanju sasvim normalna prirodna pojava: da bi se uspostavila ravnoteža između susjednih blokova kore i dijelova plašta - takozvana izostazija, gubitkom glečera gubi se i težina Grenlanda, te otok polako izranja u odnosu na okolno područje.

Težnja ovakvoj ravnoteži može se pratiti na primjer i u Skandinaviji koja je za vrijeme ledenog doba prije 10000 godina bila zatrpana težinom leda, te otapanjem istog godišnje dobiva na visini. Zabilježen je dobitak na visini od već 300m, a u samom centru Skandinavije iznosi i dalje 9mm godišnje.

Međutim, u slučaju Grenlanda, ubrzano topljenje leda izaziva i ubrzano dobijanje na visini, tj. čak do 20mm tople 2010. godine, umjesto uobičajenih 10-15mm u godinu dana. Period topljenja leda se na Grenlandu te godine mjestimično produžio i do 50 dana više nego uobičajno, te izazvao topljenje i do dodatnih 100 milijardi tona leda. Stručnjaci polaze od toga da će dobijena visina do 2025. godine iznositi do 50mm godišnje, bude li zatopljenje išlo dosadašnjim tokom.

Također stručnjaci smatraju da će do promjena u nadmorskoj visini doći i u regionu, ponovo kao posljedica uspostavljanja spomenute ravnoteže. Kao primjer su naveli područje Baltičkog mora gdje se upravo Skandinavija uzdiže,a baltičko i njemačko primorje spuštaju.

Povezane teme
Hoće li godina 2007. nadmašiti 1998. po vrućini? Zadnjih dana se znanstvenici širom svijeta raspravljaju o tome, da li će godina 2007. uspjeti nadmašiti najtopliju zabilježenu godinu, 1998.
Najveći gubitnici su najmanji krivci Dobro je poznato da su zapadne zemlje, sa SAD-om na čelu, najveći krivac za ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, čiji rezultat je i promjena klime, tj. globalno zatopljenje.
Holandija planira zaštitu od razarujućih posljedica globalnog zatopljenja Prema najnovijim preračunima, razina mora će se već u ovom stoljeću podići za oko jedan metar. Za Holandiju bi to moglo završiti kobno, budući da pola zemlje leži ispod nadmorske visine.