Čudesna priroda Madagaskara

Cvjeta jednom u sto godina i vene da bi obezbjedila preživljavanje vrste

U Madagaskaru je otkrivena do sada nepoznata vrsta palme koja nakon sto godina procvjeta samo jedanput, a potom uvene.

Tokom šetnje sa porodicom, Sejvier Mec je u augustu, 2005. godine prošao pored palme u cvatu i zadivljen slikao prizor ogromnog drveta koje se inače nalazi blizu njegove plantaže, a po prvi put ga je vidio kako cvjeta.

Slike su uskoro došle u ruke naučnika koji su ostali bez teksta. Nakon DNK analize je zaključeno da je ovo do sada nepoznata vrsta palme i jedno od najčudnijih otkrića iz biljnog svijeta već duže vrijeme.

Ova vrsta drveta naraste do 20 metara, a krase ga listovi dugi pet metara. Iz debla u visinu izraste mladica koja se potom razvija na sve strane. Na grančicama izrasta na hiljade cvjetova koji se nakon oprašivanja razvijaju u plodove.

Ovaj proces biljki oduzima svu snagu zbog čega nakon kratkog vremena ostaje bez hranjivih tvari i ugine.

Ime koje su naučnici dali biljki je Tahina spectabilis po imenu kćerke Xaviera Metza, Anne Tahina Metz.

Tri roda ove biljke su rasprostranjena u Arabiji, Tajlandu i Kini. Način na koji je ova vrsta palme došla u Madagaskar, naučnicima predstavlja zagonetku. Moguće je, međutim, da se palme u Madagaskaru naprosto nisu primjetile 80 miliona godina. U ovo vrijeme se Madagaskar odvojio od indijskog kopna.

Već je od ranije poznato da postoje biljne vrste koje nakon cvjetanja uginu ili im treba jako dug period dok procvjetaju po prvi put, ali je zaista rijedak slučaj da se otkrije cijeli jedan rod.

Nažalost, veliki broj biljnih vrsta propada uništavanjem šuma i prije nego što se otkriju.

Samo u Madagaskaru živi 10000 vrsta biljaka od kojih se 90% ne može naći nigdje više u svijetu. Međutim, samo još 18% cjelokupne prirode na ovom području se smatra netaknutom nakon što je trećina vegetacije uništena od 1970. godine.

Naučnici pretpostavljaju da na Madagaskaru postoji još oko sto primjeraka ove palme i da će osiguravanje preživljavanja ove vrste predstavljati veliki izazov.

Već sada razmišljaju o mogućnosti prodaje sjemena biljke u svrhu rasprostranjivanja po što širem području, ali bi se na taj način poboljšalo i opće stanje stanovništva koje bi ga prodavalo.

Povezane teme
Ekološki problem Da bi se zadržao pregled nad različitim ekološkim problemima, korisno je istražiti veze između različitih oblasti, vezanih za ekološke probleme.
Ljepota prirode objašnjena Ljepota prirode se dobrim dijelom očituje u jedinstvenosti listova i cvjetova pojedinih biljki. Naučnici su sada otkrili kako biljke dostižu svoje estetske proporcije.
Matematičari modelirali snježne pahuljice Trodimenzionalna pahuljica snijega se sada može proučavati i na kompjuteru pomoću programa kojeg su razvili matematičari sa UC Davisa i Univerziteta u Wisconsin-Madison.
Kako ribe „sade drveće“ U tropskim područjima, ribe tokom poplave jedu plodove drveća i izbacuju ga kroz probavni trakt. Nakon poplave na tim dijelovima niče drveće.
Žabe koje jedu dinosauruse? Većina žaba voli jesti muhe, puževe i ako su dovoljno hrabre, love i vrstu ribe poznatu pod nazivom keder.

Komentari (0)

RSS feed Comments

Napišite komentar

Ime

Email

Website

Naslov

Komentar

smaller | bigger

Subscribe via email (Registered users only)

Upišite prikazane znakove

Dodaj konetar